10-3 Pravda i masonerija

Pravda je relativan pojam. Postoji lična i kolektivna. Ona je jedan od najznačajnijih stavki našeg duhovnog univerzuma. Bilo da je čovek pobožan ili nije, bilo da je konzervativac ili revolucionar, svako se poziva na pravdu i niko se ne usuđuje da je porekne. Univerzalnost kategorije pravde ne ispoljava se samo težnjom različitih subjekata da je prikažu kao glavni cilj svoje aktivnosti, već i činjenicom da su o njoj pisali i pokušavali da joj spoznaju suštinu mislioci najrazličitijih usmerenja: religijskog, filozofskog, politikološkog, psihološkog, pravnog, biologističkog… Da li može postojati pravda bez postojanja Boga? Ideja pravde se u mnogo čemu temelji na ideji Boga. Uostalom, pre zakona kakvim ih danas poznajemo, postojali …

Read More

10-2 SUNCE I MESEC

Na istoku Lože, dve svetlosti Sunce i Mesec, nalaze se sa obe strane časnog starešine, koji je kao tačka ravnoteže gde se sjedinjuju dve tako različite svetlosti, često razmatrane kao suprotnosti. Oni uokviruju trougao sa svevidećim okom i prema veoma staroj simbolici predstavlјaju dva oka Tvorca. Ova dva kosmička oka pružaju jedinstveni pogled. Nerazdvojna su i delaju u harmoniji. U pitagorejskoj tradiciji Sunce i Mesec su bili ostrva blaženih gde su inicirani uživali sveukupnost svetlosti.

Postoji večnost Sunca, čiji je vremenski izraz dan od 24 časa, podelјen od jednog do drugog rađanja, na tri glavne faze, zoru, podne i zalazak. Večnost Meseca se ogleda u njegovim neprestanim menama u …

Read More

10-1 Inicijacije u Starom Egiptu

Još u samom osvitu istorije, a samim tim i osvitu ljudskog postojanja, čovek, isprva kao čulno biće, počinje da opaža svet koji ga okružuje; uočivši odraz svog lica na površini vode, pokuša da objasni sebe samog, ali i sve ostalo što ga okružuje. Kao partikula prostor-vremena, koji je proces sam po sebi, bio on božija kreacija, ili rezultat descendentnih teorija od Anaksimandra, pa do Darvina, čovek uočava beskrajnu cikličnost tih procesa. S druge strane on uočava i diskontinuitet uobličen u svojoj prolaznosti. Podstaknut takvim paradoksom, rađanjem svesti, tim novim ontološkim kvalitetom zasigurno iniciranim kontinuiranim čulnim podsticajima, drevni ljudi počinju da promišljaju i traže odgovore koji bi im pomogli da ugrade …

Read More