Category: Sirijus broj 47

Ljudima potrebni principi koji uvode red, u protivnom nas priziva haos. Potrebna su nam pravila, standardi, vrednosti – pojedinačno i zajedno. Potrebne su nam rutina i tradicija. Postoje mišljenja da red može biti preteran i to nije dobro ali i haos može da nas preplavi i udavi i to takođe nije dobro.

Savremeni čovek je umoran, jako umoran. Život je jedan, poput reke koja teče kroz ljude. Povezani smo sa svim što živi, što je živelo i što će živeti.

Ako svako od nas živi i radi kako treba, kolektivno ćemo procvetati. Naši karakteri se različito razvijaju u zavisnosti od životnih iskustava i razvoja. Naše načelo je: Sloboda – Jednakost …

Današnja civilizacija i kultura pokidala je gotovo sve važne niti sa epohama koje su iznikle na viteškoj tradiciji, ona je izgubila potrebu da sebe gradi na vrednosnom sklopu hrišćanskog viteštva i kulture, zamenjujući hrabrost racionalnošću, zajedništvo mehaničkom solidarnošću, samožrvovanje žrtvovanjem drugih, plemenitost sebičnošću, duhovnost ideologijom, kulturu estradom, veru fetišizmom i idolatrijom, skromnost bogatstvom, potrebe potrošnjom, umerenost pohlepom i sl. pa je kao logična konsekvenca svega toga nastalo stanje sveopšte devastacije hrišćanskih vrednosti ili njihovog potiskivanja. Stoga, danas na globalnom planu imamo državu bez suvereniteta, naciju bez države, ekonomiju bez blagostanja, slobodne medije bez slobode, liberalizam bez demokratije, obrazovanje bez znanja, reformu bez promena, elitu bez plemenitosti, veru bez duhovnosti i …

Još je uvek živa reč našeg Brata, Velikog Majstora i Grandkomandera Đorđa Đure Vajferta. Njegov epitaf glasi „Non omnis moriar”, odnosno „Neće sve što sam ja umreti”. I zasita nije, i zaista neće dokle god je budna naša slobodnozidarska radionica i Velika Loža Srbije.

Zaglavljeni negde između božanskog i profanog valja se podsetiti kako je Brat Đura u svojim poslanicama Braći govorio kako treba da se ophode jedni prema drugima, nezanemarujući ni božansku, niti onu profanu – socijalnu komponentu.

U pozdravnom govoru Velikog Majstora na Godišnjoj Skupštini u Osjeku, 25. marta 1920. godine Vajfert kaže: ”U obilnoj slobodnozidarskoj literaturi kurzira tvrđenje, da je načelo o miru i ljubavi, što je …

Ovaj naslov sam preuzeo od našeg Brata  Žan-Kloda (Jean-Claude Hertz ) iz Velike Lože Francuske (VLF), kako je on naslovio svoj tekst o našem Bratu Svetozaru Sveti, ili Sveto, Vuliću, uz napomenu da njegov životni put svakako nije bio ni „tih“ ni lak, što će se i videti iz daljeg teksta. Što se tiče dužine, to svakako stoji, jer je poživeo 97 godina.  Pored njegovog radnog rukopisa, na kome sam mu veoma zahvalan, za pisanje ovog teksta, koristio sam i intervju sa Bratom Vulićem,  objavljen 31. maja 2009. godine u našem dnevnom listu „Vesti“,  koji je izlazio u Frankfurtu i predstavljao najčitaniju novinu u našoj evropskoj dijaspori. Dalje, koristio sam …

When we talk about the influence of Freemasonry on social reforms, we can talk about the importance of Freemasons among certain socialists, trade unionists, activists and others. Also, we can talk about organized connections and parallels between Freemasons and friendly societies, but also certain radical groups. In addition, there are indications of Freemasonry ties and socialist forces in France and Spain, but also support for marginalized groups (such as Marano Jews in Spain, Creoles in Sierra Leone, blacks in the United States, etc.). Literature on socialist movements (lodges of England, for example) has also been confirmed in some Masonic archives. 

As an “import from Europe,” Freemasonry became present in French-speaking …

Kada se govori o uticaju slobodnog zidarstva na socijalne reforme može se govoriti o značaju slobodnih zidara kod pojedinih socijalista, sindikalista, aktivista i dr. Takođe, može se govoriti i o organizovanim vezama i paralelama slobodnih zidara i prijateljskih društava ali i određenih radikalnih grupa. Osim toga, postoje indicije o vezama masonerije i socijalističkim snagama u Fransuskoj i Španiji ali i podrška marginalizovanim grupama (poput Marano jevreja u Španiji, kreoli u Sijera Leoneu, crnci u SAD i dr.). U nekim masonskim arhivama je potvrđena i literatura o socijalističkim pokretima (lože Engleske na primer).

Kao „uvoz iz Evrope“, masonerija je postala prisutna u Africi koja govori francuski, ali i u Africi koja …