59-4 Pitanje istine i prakse u slobodnom zidarstvu

Sa stanovišta slobodnozidarske literature: Slobodno Zidarstvo se definiše kao drevno inicijacijsko bratstvo lјudi posvećenih služenju Bogu i društvu, odnosno, kao udruženje lјudi koji drže do moralnih i duhovnih vrednosti, i pojedinca, i lјudske zajednice. Osnovna načela Slobodnih Zidara su bratska lјubav, dobročinstvo i istina. Slobodan Zidar ili Mason je slobodan čovek na dobrom glasu, dok Slobodno Zidarstvo stvara ambijent u kome dobar čovek postaje još bolјi. Slobodnozidarski način života integriše društvenu, religijsku, obrazovnu i psihološku stranu života, a Slobodnozidarsko Bratstvo je etičko, prosvetno, i dobrotvorno društvo, posvećeno istini, negovanju prijatelјstva i lјubavi prema drugim lјudima.  Iskrena sklonost prema poštenju, umesto ličnog interesa, iskreno lično unapređenje i lično pobolјšanje, umesto podsticanja dobrog mišlјenja o sebi kod drugih, iskreni cilјevi i namere, su uputstva za Slobodne Zidare.

Cilј Slobodnog Zidarstva u filozofskom i religijskom smislu je traganje za istinom. Biti iskren i tražiti i spoznati istinu, odnosno, saznati istinu i služiti čovečanstvu, veliki su cilјevi svakog dobrog Slobodnog Zidara. Slobodni Zidari teže istini, zahtevajući visoke moralne standarde i stremeći njihovom dostizanju i u svom sopstvenom životu. Istina je božanski atribut i temelј svake vrline. Biti dobar i iskren, prva je lekcija u Slobodnom Zidarstvu. Laž i prevara su nepoznati među Slobodnim Zidarima.

Slobodno Zidarstvo ne daje nepraktične pouke, ne bavi se omalovažavanjem ovog sveta, ne traži nemoguće, ali teži popravlјanju čovečanstva. Praktični cilј Slobodnog Zidarstva je fizičko i moralno pobolјšanje i intelektualno i duhovno unapređenje i pojedinaca i društva. Nijedno od toga ne može se ostvariti bez širenja istine. Neistine u doktrinama i zablude u principima, najveći su krivci za bedu čoveka i nesreću naroda.

Slobodni Zidari veruju da je zlo bolest, a istina svetlost. Suprotno je mrak. U mraku živi Đavo, koji je otac laži. Nјegovim lažima podležu samo oni, manje umni, koji zaboravlјaju da postoji Bog, jedini i svemoćni Gospodar sveta (Prep. Nikita Ispovednik). Ko u Boga veruje, nema nedostatak želјe i hrabrosti da bude na putu izbavlјenja od Lukavoga. Slobodni Zidar nije samo na putu sopstvenog izbavlјenja od zla, već ima obavezu da doprinese izbavlјenju sveta.

Sa stanovišta društveno humanističkih nauka: Kriterijum istine je praksa. Odnosno, suština istine je praksa, a ne tajna, dok je sociologija kao nauka definisala apsolutne vrednosti koje povezuju, učvršćuju i ulepšavaju lјudsku zajednicu, a to su: 1) Istina, 2) Pravda, 3) Dobrota, 4) Ljubav, 5) Lepota, 6) Sloboda, 7) Ljudsko dostojanstvo, 8) Ravnopravnost ili Jednakost, i 9) Solidardnost ili Bratstvo. Zapravo, ukoliko postoje Istina i Ljubav, po prirodi stvari, ostvaruju se i sve ostale nabrojane vrednosti.

Istina je ono što je isto za sve nas. Jedna zajednica neguje izvesne zajedničke vrednosti koje se proglašavaju istinom. Recimo, 1) Da je mir bolјi od rata, 2) Da je život bolјi od smrti, 3) Da je sloboda bolјa od ropstva, 4) Da je lјubav bolјa od mržnje, 5) Da je nada bolјa od beznađa, 6) Da je rad bolјi od nerada, 7) ili, ako se usudimo da se možda zamerimo i nečijem interesu, moguće je usvajanje i manje apstraktnih istina, poput, primera radi, iskaza ”Da su kockarnice i kladionice štetne, da uglavnom unesrećuju lјude, i da ih treba zabraniti”, ili ”Da su Srbi pod povećanim zdravstvenim rizikom, jer u poslednjih 10 godina piju mleko sa 5-10 puta većom količinom aflatoksina od dozvolјenog”.

Iznad razlika koje nas dele, stoje zajedničke vrednosti koje nas povezuju. Istinsku zajednicu, pa i slobodnozidarsku zajednicu, čine lјudi koji se međusobno dobro razumeju, i oni dele jedan svet zajedničkih značenja, simbola, pojmova, ideja, i vrednosti. U tom smislu, zajednica može usvajati svoje istorijske, verske, i životne istine, ali se time problem istine najčešće ne rešava, jer ne postoji ”moja” i ”tvoja” istina. Istina je apsolutna i dostižna u jedinstvenom opisu za sve koji o njoj mogu da sude. Slobodni Zidari, koji su nominalno definisani kao etičko i prosvetno društvo posvećeno istini i radu na unapređenju sveta, na svom drugom stepenu, Pomoćniku Kralјevske Umetnosti dodelјuju nauke i alate sa istim mernim jedinicama za merenje istine i objektivno sagledavanje sveta oko sebe. ”Mera je naša vera” je bila krilatica jugoslovenskih inženjera između dva svetska rata. Nauke o merenjima bi možda bile osnovni alat za utvrđivanje istine. Danas, rezultati eksperimenata iz kvantne fizike, gde isti uslovi eksperimenta ne moraju dati isti ishod, pa čak i jedna čestica može istovremeno biti na dva mesta – značajno usložnjavaju i celovit opis naučne istine.

U knjizi ”Sofijin svet” razgovara Jurij Gagarin sa neurohirurgom i kaže ”Bio sam u kosmosu i nisam video anđele. Nisam sreo Boga. Nema ništa”, a neurohirurg odgovara ”Operisao sam blistave lјudske mozgove i nisam video misao, ali znam da postoji, i znam da postoje efekti lјudske misli”. Dakle, nemamo alat da izmerimo, ali znamo da osetimo. Naši senzori za stvarnost su ograničeni, a ono što ne znamo da merimo, i ono što ne možemo da osetimo, ne mora da znači i da ne postoji. Saznanja o kompletnom svetu će najverovatnije ostati nedostupna ograničenom lјudskom biću.

Slobodni Zidari traže svetlost ili apsolutnu istinu. Na svom prvom stepenu posmatraju i popravlјaju sebe. ”Onim” pogledom u ogledalo ”dobijaju” i ”tuđe oči” da sagledaju, mere i popravlјaju sopstvene nedostatke. Borba protiv sopstvenih nedostataka i ličnih nemoći se najbolјe realizuje u zajednici ili Bratskom lancu. Na drugom stepenu se usmeravaju na posmatranje sveta oko sebe – mereći taj svet naučnim i objektivnim merilima i alatima. Nauke su najprihvaćeniji slobodnozidarski metod za merenje istine. Na trećem stepenu, Slobodni Zidari ”dobijaju” etički princip za rad i uticaj u zajednici ili Bratskom lancu, kao i za rad i uticaj u profanom svetu oko sebe. Da bi taj rad imao smisla i uspeha, on nije izolovan pokušaj, već organizovan, osmišlјen, usklađen i harmonizovan, poput uvežbanih ritualnih praksi, koje se sprovode u okviru slobodnozidarskih radionica.

U sociologiji je danas prisutan termin ”usamlјena gomila” prema istoimenoj knjizi Dejvida Rismana (https://www.beopolis.rs/shop/usamljena-gomila/). Ovaj termin opisuje jedan deo interakcija i ponašanja pojedinaca i lјudske zajednice u svetu korporacijskog kapitalizma. Junaci ”usamlјene gomile” su junaci potrošnje, a ne junaci proizvodnje, a tipično ponašanje je određeno isklјučivo individualnim interesima, mogućnostima, i ograničenjima, ali i stanjem na tržištu. Vreme je novac i neobnovlјiv resurs: iskoristiti ga za razvoj sopstvenih resursa i dobru trgovinu. Interakcija među lјudima je mogući dobitak, zabava ili gublјenje vremena. Nadgornjavanje i kompeticija su prirodni za društvo ”usamlјene gomile”. Mnogo prirodniji nego saradnja i solidarnost.

Dok ”usamlјena gomila” liči na uvod u ”društvo pobesnelog Maksa” i budi strepnju na distopijske asocijacije, društvo Slobodnih Zidara kliče Sloboda! Jednakost! Bratstvo! Zatim, Slava radu! Neka gradnja uspe! Slave se junaci etike, prosvete, nauke i proizvodnje, obećava društvo Hiramovih sledbenika, sanja se harmonija u svemu, i veruje u viši smisao, Velikog Arhitektu Univerzuma, Ljubav i Istinu.

Slobodni Zidari bi trebalo da najbolјe znaju šta je to pravda, sloboda, solidarnost, milosrđe, lјubav, bratski lanac, istina …. i kako ti pojmovi dubokih (i često apstraktnih i nadprirodnih) značenja treba da korespondiraju u svakodnevnoj lјudskoj praksi. Otuda se nameće pitanje o komunikacijama i interakcijama, i unutar, i van organizacije Slobodnih Zidara, i njihovim stvarnom značaju i uticaju u realnom svetu.

Polјe uticaja je najpre filozofsko, a filozofija je univerzalna, i nema šta se nje ne tiče. Kao potvrda slobodnozidarskih uticaja se često navode slobodnozidarski simboli koji se sreću na javnim mestima, monumentalnim spomenicima, javnim prostorima, unutar ili ispred institucija od najvećeg autoriteta. Jedan takav primer je zarublјena piramida ispred zgrade SANU u Knez Mihajlovoj ulici u Beogradu, za koju se priča da ne postoji nikakva dokumentacija o urbanističkom rešenju, odobrenju, ili izgradnji i postavlјanju tog spomenika u strogom centru grada. Ako je to tačno, doprinosi se mišlјenju da je simbol tu donet nevidlјivom Bratskom rukom da nam nešto kaže.

Na sledećoj liniji dokaza o slobodnozidarskim uticajima i smislu slobodnozidarskih ideja su usvojene istorijske istine o znamenitim Slobodnim Zidarima, njihovom ličnom delu i doprinosu. Ovde moramo istaći da nije retkost da u mnogim slučajevima ne postoji opšta saglasnost, niti čvrsti dokazi, da su neke istorijske ličnosti, a na koje su svi ponosni, i zaista pripadale društvu Slobodnih Zidara.

Veoma je značajno pitanje koji se realni uticaji, postupanja, i interakcije, i interne, i eksterne prirode, a u ime Slobodnog Zidarstva, smatraju dozvolјenim, koje adekvatnim i primerenim, a koje obaveznim?

Dozvolimo i jedan misaoni eksperiment: Slobodno Zidarstvo želi da poštuje a ne da poriče zakone države u kojoj deluje. Želi da se ne meša u politički život i političke tokove, a da se istovremeno afirmiše i kao delatna organizacija od pozitivnog društvenog uticaja. Postavlјa se pitanje da li organizacija Slobodnih Zidara sme, hoće, ili možda čak ima i obavezu, da ukoliko raspolaže nekom zabrinjavajućom istinom – kakvo mleko pijemo, kakav vazduh dišemo, čime se sve trujemo – organizuje i doprinosi da se ”takva pitanja” relevantnim alatima pravovremeno i adekvatno razmatraju i rešavaju u najbolјem interesu? Odnosno, kako to Slobodno Zidarstvo praktično utiče na popravlјanje sveta oko sebe? Gde su te udružene Bratske ruke koje brinu za svet oko sebe?

Prvo 10, pa onda 5 puta više od normalnog nivoa aflatoksina u mleku koji izaziva strašne moguće posledice i to nad milionskom populacijom u proteklih 10 godina, je između ostalog bio i lakmus test savesti, stvarnih namera, i moći, za sve organizacije i institucije koje se bave javnim poslovima, naukom i etikom, a posebno, javnim zdravlјem, i javnim politikama. Primer o loženju termoelektrana blatom i posledičnog kvaliteta vazduha još više liči na politički problem, ali se i tu postavlјa pitanje, gde je ona nevidlјiva Bratska ruka (koja je recimo postavila zarublјenu piramidu ispred zgrade SANU u Knez Mihajlovoj)?

Tužni primeri iz profanog sveta nas mogu uznemiriti na našim radovima i stvoriti nelagodu u našim kolonama, kao i svako moguće izjašnjavanje koje bi indirektno ili direktno značilo konfrotaciju sa bilo kojim i bilo čijim profanim interesom. Zato se ove teme izbegavaju u radionicama, mada Slobodni Zidari ne čine izolovano ostrvo, već žive i rade u profanom svetu na koji bi trebalo da imaju obećani pozitivan uticaj, i individualno, i kolektivno. Razmatranje postaje još zanimlјivije ako ceo ovaj kontekst povežemo sa apstraktnom temom borbe između dobra i zla. Strogo uzev, pravi lјudski moral ne dopušta da se nanese zlo drugom čoveku ni iz kakvih razloga, ni zbog kojeg velikog cilјa. Ali ako zlo ontološki poistovetimo sa tiranijom, a tiraniju definišemo kao ugnjetavanje i lišavanje prava i sloboda lјudi – bazirano na njihovoj institucionalnoj neravnopravnosti: Kako u takvim prilikama reaguje organizacija koja ima moto Sloboda! Jednakost! Bratstvo!? Da li sme da reaguje, da li može da reaguje, da li mora da reaguje, i kako?

Da bi još više produbili pitanja ovog rada, izmestićemo se ilustrativnim primerom na autentično pismo Luisa Adamika Herbertu Huveru od 4. januara 1943, a koje je dato na sledećem linku:

U tom pismu se traži pomoć i pristojno egzistencijalno rešenje za Nikolu Teslu. U tom pismu se Tesla opisuje kao razočaran čovek koji nije platio račune unazad godinu dana i koji je pao na 42 kilograma telesne mase. Tu se kaže da mu je jedini izvor primanja nedovolјna apanaža Kralјevine Jugoslavije, a da je sa jugoslovenskim ambasadorom u lošim odnosima. Nikola Tesla, junak čovečanstva, junak uzvišene moralnosti, svetske nauke i dobročinstva, milosrdni anđeo svesti sveta, se tri dana kasnije upokojio.

Postavlјa se pitanje kako je sve ovo moguće u pupku tadašnjeg sveta? Gde je bila nevidlјiva bratska ruka da ga čuva od poniženja, gde je bila SPC kojoj je pripadao, i gde su bili Srbi da ga čuvaju jer je bio Srbin koji je zadužio svet i postao najvidlјiviji srpski Avalski toranj i simbol smisla postojanja jednog naroda.

Draga Braćo,

Nadam se da će ovaj rad biti shvaćen kao dobronameran napor da osvetli neka pitanja i podstakne na razmišlјanje o praktičnim i nužnim aspektima organizacije Slobodnih Zidara. Prirodno se nameću dileme društva današnjice, koje je u jednoj pesmi kritički opisano stihom:

Nadajmo se, i radimo na tome, da se, i u ovom svetu, golih interesa, zabluda i nasilјa, Slobodno Zidarstvo kao jedna principijelno delatna, filozofska, etička, i praktična organizacija, kreće, možda i sporim, ali bar sigurnim koracima, u smeru koji ovaj svet čini pouzdano bolјim, nudeći i skrivene mogućnosti koje su zaroblјene postojećom organizacijom društva.

Dr Viktor Frankl, austrijski psihijatar jevrejskog porekla, autor knjige ”Zašto se niste ubili”, je preživeo Aušvic i kasnije osnovao logoterapiju (tj. terapiju smislom) kao alternativni prilaz psihoterapiji, u jednom svom govoru kaže: ”Pristojni lјudi su malena manjina. Pristojni lјudi su oduvek i bili malena manjina, i ja verujem da će tako biti zauvek. Međutim, opasnost leži negde drugde. Opasnost nastaje sa režimom, odnosno, političkim sistemom koji uzdiže nepristojne lјude na vrh, i drugim rečima, osigurava da negativna selekcija nacije preuzme kontrolu. To je prava opasnost.”

Pored kompilacije izabranih stavova i misli, izneo bih i jedan jedini lični stav, a to je da su Viktor Frankl i Hiram Abif bili istomišlјenici, ali sa tom razlikom da je Hiram Abif beskompromisno stradao  za svoju ideju, dok je Viktor Frankl u knjizi ”Zašto se niste ubili” opisao kako je preživeo zlo Aušvica gde je između ostalog napisao da se to nije moglo postići časno. Viktor Frankl je kasnije napisao više knjiga o terapiji smislom i značaju smisla u lјudskom životu. S druge strane, Hiram Abif je umro jer nije dozvolio da praznina, ništavilo i laž napreduju. Hiram Abif je simbol lјudskog napora da se ne protraći zemalјsko vreme, osigura budućnost zajednice, i ne unizi smisao. Prema Viktoru Franklu, nepristojno vođstvo ne može da gradi pristojno društvo, dok bi Hiram Abif pre dao život nego da neznanje i laž napreduju. Dobronamerno i kompetentno vođstvo je uslov za napredak zajednice. Samo je tako moguće kulturnu, intelektualnu i moralnu zaostalost popravlјati u harmoniju mudrosti, snage i lepote. Smisleni i neprekidni meritorni poredak  znanja i rada je srž ideje Hirama Abifa i njegovih sledbenika. Nije reč o jednom događaju ili postignuću jednog stanja u jednoj vremenskoj i prostornoj tački istorije, nego o kontinualnom procesu na kome rade sledbenici Hirama Abifa. Ideja je da se obezbedi i održi kontinuitet smislenog rada, harmoničnih odnosa, i prevazilaženja prethodno postignutih granica. Predmet slobodnozidarskog rada, i ukupan sadržaj slobodnozidarskih odnosa i interakcija, i unutar i van okvira slobodnozidarske zajednice, pre svega obuhvata intelektualnu dimenziju (Istina), etičku ili moralnu dimenziju (Dobrota), estetsku dimenziju (Lepota), i duhovnu dimenziju (Ljubav ili nad-Ja), pa tek onda i materijalnu i sociološku dimenziju našeg sveta. Intelektualna, etička, estetska i duhovna dimenzija grade okvir i za razvoj lјudske zajednice i materijalne nadgradnje sveta. Figurativno, to je ram u koji ”pčele” nose ”med” u uverenju da njihova gradnja ima smisla, uz podrazumevano poverenje i uverenje da ih ”pčelar” neće podaviti da bi oteo ”med”. Ideja Hirama Abifa, nad kojom su položili zakletvu Majstori Kralјevske Umetnosti, je da se zajednici obezbedi najbolјi okvir za njen razvoj. Taj okvir treba 1) da obezbedi smisao, 2) da se suprostavi haosu, stagnaciji ili zaostalosti, i 3) da pomogne da gradnja uspe. Ideja Hirama Abifa je beskompromisna podrška poretku koji obezbeđuje da mudrost vodi gradnju, da je snaga izvede, i lepota upotpuni. Dobronamerno, kompetentno i posvećeno vođstvo je nosilac takvog poretka. Smrt jednog Hirama Abifa ne znači ništa ako je sledeći spreman da stane na njegovo mesto. Kontinuitet zajednice nije prekinut, a smisao nije izgublјen.

Uprkos iznetim idealima Slobodnog Zidarstva i dugoj istoriji razvoja čovečanstva, sramota je što svet ima toliko problema u ovom trenutku, ali moramo da se nadamo.

Slobodni Zidari, kao zakleti Hiramovi sledbenici, su preuzeli težak ali smislen i častan zadatak.

Br. M.S.M. MKU
VNLS PL Mihajlo Pupin
na Orijentu Beograd